| SVJETSKA EKONOMSKA KRIZA U BOSANSKOJ IZVEDBI |
|
|
|
| Nedjelja, 25 Januar 2009 | ||||
|
Ušli smo u 2009.godinu, kako je najaviše, godinu ekonomske krize. Ekonomska kriza, koja je već zahvatila svijet, po najavama tek će u nastupajućoj godini pokazati svoje pravo lice kod nas. Iako su nam sve godine od početka rata do danas krizne, i ako smo u ratu vidjeli koliko Bosanac i Hercegovac može izdržati bez plaće i penzije i da granice izdržljivosti nema, ipak zastrašivanja iz medija počinju ozbiljno djelovati na građanina BiH. Kako to obično biva sve što se svijetu dešava mi odmah prenesemo kod nas i uzroke i posljedice, kao da smo mi Amerika ili Evropa. A mi to nismo ni blizu. Naše nazadovanje prouzrokaovano politikama i organizacijom države kao rezultat tih politika nikako da prestane. Ustvari, iako stojimo na mjestu ,drugi svi napreduju pa nam se čini kao da idemo unazad.Imamo dva privredna sistema, tri ekonomije. Domaći proizvođač je na vjetrometrini i bez ikakve normalne zaštite. Da im je bar uslove kakve imaju susjedi koji i jesu najveća konkurencija.. Našu BiH stvarnost karakterišu: -Političke opcije podjele Države iz 1992. godine koje se pokušavaju realizovati političkim i ekonomskim politikama. -Organizacija države stravično skupa i neefikasna. Neko reče da je Bosni u Dejtonu navučena ludačka košulja. -Pravo čudo kako aktivni dio privrede preživljava neravnopravnosti na vlastitom tržištu u odnosu na susjednu konkurenciju i kako su privredna pitanja na začelju interesa BiH vlasti. -Bavljenje samo potrošnjom, a ne stvranjem nove vrijednosti već ispostavlja račune kroz finansijski bankrot za koji ćemo vjerovatno okriviti svjetsku krizu. -Proizvodnja hrane u bruto nacionalnom dohotku je vjerovatno na začelju ne samo u Evropi nego i na njenom balkanskom dijelu.Devizni debalans je ogroman. Političke zavrzlame i podjele oko energetskog sistema ne dozvoljavaju veće korištenje najvećeg resursa u BiH. I u takvom okruženju Tešanj je nalazio dobra rješenja i prednjači u BiH u mnogim segmentima stvaranja.
Prve na udaru su firme koje zapošljavaju veliki broj radnika Privredni subjekti koji su preživili rat ili nastali poslije rata uglavnom egzistiraju na kapitalu komercijalnih banaka. Ne samo kada su u pitanju investicije nego i obrtni kapital. Rijetke su investicije koje su rađene jeftinim novcem sa razumnim greis periodom otplate. Pored toga siva ekonomija i porezne granice ne samo što ugrožavaju domaće proizvođače nelojalnom konkurencijom, nego sprječavaju punjenje državnog budžeta. Državi je lakše slati „šikociju“ legalnim firmama da po svaku cijenu napune državnu kasu, nego ukidati sivu ekonomiju i svojim mjerama i propisima u zaštiti domaćeg proizvođača najmanje onoliko koliko to čine susjedi. Ima se utisak da se čak stvori partnerstvo sa, recimo, distributerima nafte da se ne snizuju cijene da bi osnovica za porez bila veća.
Kako zaustaviti rast našeg debalansa -detalj iz Pobjede U razgovoru sa našim firmama koje se bave građevinom, limarskim ili stolarskim poslovima može se čuti da ih ubija nelojalna konkurencija koja ne izvršava nikakve obaveze prema državi. Iz tih razloga u Tešnju i nemaju puno posla pa više rade u drugom entitetu koji bolje provodi propise prema sivoj ekonomiji!!!! Zakon o zaštiti potrošača predvidio je da svaka deklaracija na proizvodu treba da je napisana na jednom od jezika konstitutivnih naroda BiH. Na etiketi treba da je definisana količina, sadržaj, proizvođač i ostalo. Obišao sam niz različitih vrsta prodavnica i naišao na veliki broj broj proizvoda koji ne ispunjavaju ove odredbe. Svi podaci su kompletno na stranom jeziku, a nema deklaracije uvoznika gdje treba da pišu potrebni podaci. Drugo je sada pitanje da li je unutra u ambalaži ono što piše na etiketi. Ovdje bi inspekcija trebala da svojim radom prema zakonu zaštiti domaćeg proizvođača i potrošača, a da u budžet kroz kazne unese sredstva. Ima se utisak da radije idu kod domaćeg proizvođača. Kućna prodaja cvjeta: higijenske potrepštine, Borovo cipele, posuđe. A šta je sa porezom? Mnogi tvrde da je uticaj trgovačkog lobija ogroman. I ja sam ga osjetio na najvišem nivou kroz jedan pokušaj izmjene zakona o akcizama. Drugo pitanje je da li su politike susjeda prema BiH prenose na područije ekonomije. Postavlja se pitanje da li nadiranje Todorića i Miškovića ima samo tržišni karakter ili ima i političku pozadinu. Ako ništa drugo da favorizuje proizvode, odnosno proizvođače susjeda? U Republici Srpskoj je važna državna ekonomija, a u „hrvatskoj prodavnici“ hrvatska roba pa makar i iz BiH. Ovu konstataciju provjerite i sami. Pri tom ćete doći do saznanja da i ono malo bosanskih proizvoda imaju hrvatski predznak: Sarajevski kiseljak, Violeta, Dita???. Međunaradna zajednica gleda interese svojih država kroz favorizovanje globalnog sistema koji naravno favorizuje njihove ekonomije. Sa druge strane dvojna državljanstva i davanja viznih olakšica susjedima znači da će samo jedan narod ostati izolovan-Bošnjački. Ako dolazi kriza i dalje osiromašenje onda su prvi na udaru Bošnjaci koji su proteklim ratom debelo opljačkani na razne načine. Sirotinja kod Bošnjaka i njihova razjedinjenost , rukovodstvo opterećeno ličnim interesima i pozicijama ,mogu marginizirati ovaj narod. Interes rukovodstva je usmjeren na preostalu privatizaciju u Telekomu i energetici, a samo ulica vraća opustošene firme na sto /Feroelektro, Agrokomerc/. Osiromašenje bošnjačkog naroda i njegova getoizacija u ekonomskom pa i u smislu ograničavanja kretanja, pravi izvnredan prostor za radikalizaciju, a onda ne daj Bože sudbina Avganistana koga su prvo poharali Rusi, pa Talibani, a sada treći obračunavaju sa drugim koje su stvorili preko leđa nevinog naroda. Sljedeći problem u ovakvoj BiH su unutrašnji dugovi. Unutrašnja dugovanja su jako velika. Dolaskom krize ona će se povećati, a često i zloupotrebljavati. Poslovni moral nije nešto na čemu većina gradi dugoročne vrijednosti. Vještačko simuliranje uspješnosti, velikim pričama i „snalažljivošću“ postali su vrlina. A šta se krije sve iza te snalažljivosti je posebna priča. U takav ambijent dolazi sada ekonomska kriza. Vlade i bez krize ne mogu da izvršavaju zakonom i odlukama preuzete obaveze posebno u segmentu socijalnih davanja i beneficiranih penzija. Banke povećavaju kamate, ograničavaju se plasmani. Kao posljedica ekonomske krize smanjuju se doznake naših radnika koji su zaposleni u inostranstvu. Na taj način smanjuje se kupovna moć stanovništva i smanjuje se priliv deviznih sredstava. Taj momenat čini još težom situaciju sa negativnim bilansom razmjene sa inostranstvom. Kako ublažiti udare krize u BiH? -Otvaranjem javnih radova. Investicija u autoput i energetski sistem bi značajno popravile stanje nezaposlenosti, ali se postavlja pitanje da li je naša administracija sposobna da provede aktivnosti na otvaranju ovakvih radova. -Štednja na svim nivoima. Kako je provesti kada administracija povećava potrošnju. Firme i kada smanje troškove imaju zahtjeve za smanjenje cijena, pa teško da i to pokriju, a teško je očekivati da će ovakva Država odreći se i jednog svog nameta. -Bankarski sektor je uzdrman, plasmani se ograničavaju, kamate rastu, depoziti se smanjuju.. Stavljanje u funkciju Investicione banke, koja treba da podrži i unapredi domaću proizvodnju ostavlja određenu šansu, ali i sumnju u protekcionizam i rješavanje problema koje nametne država - Da li ima šanse da ovakvi kakvi jesmo iskoristimo krizu kao prednost? Ponegdje, ali nema ozbiljnih pristupa kako iskoristiti šansu za jeftiniju prozvodnju koju trebaju svjetski proizvođači? Kada jedan pomočnik ministra u ovoj državi bude optužen za radnje gdje je on najodgovorniji da sprječava i otkriva druge, šta li tek ima u privrednim segmentima društva u društvu gdje je korupcija sastavni dio svakodnevnog života. Protiv nje treba da se bori oni koji je i sami proizvode. Ovakvo stanje u društvu sa tendencijom daljeg pogoršanja direktno se odražavaju na sve druge sfere života. Nezadovoljstvo, apatičnost ,posebno kod mladih, stvara destrukciju, eroziju morala, potiskuju se prave društvene vrijednosti. Poroci su u progresu opet kod mladih kao što su: droga, alkohol i teški oblici delikvencije.
Januar 2009. godine Husein Galijašević
Nove vijesti
Stare vijesti
Pisanje komentara je dostupno samo registriranim korisnicima.  Dodati u favorite (5) |  Link | Posjeta: 1962 | Ispis | E-mail
Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.2 |
||||
| « Prethodna | Sljedeća » |
|---|
